Kaljeno staklo je sigurnosno staklo koje nastaje kada se obično (float) staklo zagrije na oko 620–650 °C, a zatim naglo ohladi mlazovima zraka. Tako se u površini stvara stalni napon pritiska, pa je staklo oko 4–5 puta otpornije na udarac i savijanje, podnosi nagle promjene temperature i pri lomu se raspada na sitne, tupe komadiće umjesto oštrih krhotina.
Kako kaljenje mijenja staklo
Obično staklo puca zato što su mu površina i ivice najslabije tačke. Svaka sitna ogrebotina ili mikropukotina na ivici može postati početak loma kada se staklo savije ili udari. Kaljenje taj problem rješava fizički, bez hemijskih dodataka.
Kada se zagrijano staklo naglo ohladi, vanjski slojevi se stvrdnu prije unutrašnjosti. Unutrašnjost se zatim hladi sporije i skuplja, pa “vuče” površinu prema sebi. Rezultat je staklo čija je površina pod pritiskom, a jezgro pod zatezanjem. Da bi se takvo staklo slomilo, sila prvo mora savladati taj površinski pritisak, zbog čega je potrebno mnogo jače opterećenje.
Ista ta ravnoteža napona objašnjava i način loma. Kada se ravnoteža jednom naruši, energija se oslobodi odjednom i cijela ploča se raspadne na sitne komadiće, veličine otprilike kockice.
Kako se proizvodi kaljeno staklo, korak po korak
Proces je isti bez obzira da li se radi o staklu za tuš kabinu, ogradu ili stol. Razlikuju se samo debljina, obrada i parametri peći.
- Rezanje na mjeru. Float staklo se reže na tačnu konačnu dimenziju. Poslije kaljenja to više nije moguće.
- Obrada ivica. Ivice se bruse ili poliraju. Neobrađena ivica s mikropukotinama povećava rizik od loma u peći i kasnije u upotrebi.
- Bušenje i izrezi. Rupe za okove, šarke, ručke i utičnice buše se prije kaljenja, uz pravila o minimalnom razmaku od ivice.
- Pranje. Staklo se pere demineralizovanom vodom kako prašina i masnoća ne bi ostavile tragove.
- Zagrijavanje. Ploča ulazi u peć, gdje se na keramičkim valjcima kreće naprijed-nazad i zagrijava ravnomjerno do oko 620–650 °C.
- Naglo hlađenje. Odmah po izlasku staklo prolazi kroz sekciju u kojoj ga mlazovi zraka hlade s obje strane za nekoliko sekundi.
- Kontrola. Provjerava se ravnost, izgled i dimenzije, a po potrebi se radi i dodatni test.
Heat soak test
Float staklo može sadržavati mikroskopske čestice nikl-sulfida. U kaljenom staklu one mogu, rijetko, izazvati spontani lom mjesecima ili godinama nakon ugradnje. Heat soak test (EN 14179) je dodatno zagrijavanje gotovih ploča na oko 290 °C kroz nekoliko sati, kako bi se takve ploče slomile u pogonu, a ne na objektu. Preporučuje se za fasade, ograde i mjesta gdje bi lom bio posebno nezgodan.
Svojstva kaljenog stakla u odnosu na obično
Standard koji definiše termički kaljeno sigurnosno staklo u Evropi je EN 12150. On propisuje, između ostalog, način loma (broj komadića na određenoj površini), dozvoljena odstupanja u ravnosti i obavezno trajno označavanje stakla.
| Svojstvo | Obično float staklo | Kaljeno staklo |
|---|---|---|
| Otpornost na udar i savijanje | Osnovna | Oko 4–5 puta veća |
| Otpornost na termički šok | Oko 40 °C razlike | Oko 200 °C razlike |
| Način loma | Veliki, oštri komadi | Sitni, tupi komadići |
| Naknadno rezanje i bušenje | Moguće | Nije moguće |
| Optička kvaliteta | Potpuno ravna slika | Moguće blage valovitosti od valjaka |
| Standard | EN 572 | EN 12150 |
Kaljenje ne mijenja prozirnost, boju ni tvrdoću površine. Kaljeno staklo se ogrebe jednako lako kao obično, pa ga i čistite istim, blagim sredstvima.
Uobičajene debljine i gdje se koriste
Kaljeno staklo se najčešće proizvodi u debljinama od 4 do 19 mm. Izbor zavisi od dimenzije ploče, načina pričvršćenja i opterećenja.
- 4–5 mm: manje police, vitrine, stakla u namještaju.
- 6 mm: stakla u kuhinji iza radne ploče, manji paravani, vrata ormara.
- 8 mm: najčešća debljina za tuš kabine po mjeri i unutrašnje pregrade.
- 10–12 mm: stolovi i walk-in paravani veće širine. Staklena vrata bez okvira najčešće su 10 mm.
- 15–19 mm: posebne konstrukcije, veliki formati i opterećene površine.
Za ograde, nadstrešnice i sva mjesta gdje staklo nakon loma ne smije ispasti iz ležišta, samo kaljeno staklo nije dovoljno. Tu se koristi kaljeno laminirano staklo, gdje folija drži komadiće na okupu.
Ograničenja koja trebate znati prije narudžbe
Kaljeno staklo je izuzetno praktično, ali ima nekoliko osobina koje kupci često saznaju tek kad je kasno.
Mjera mora biti konačna
Nakon kaljenja staklo se ne može skratiti, izbrusiti na drugu mjeru ni probušiti. Svaki pokušaj rezultira lomom cijele ploče. Zato je tačno mjerenje na licu mjesta najvažniji korak, posebno kod zidova koji nisu pod pravim uglom.
Ivice su osjetljivije od površine
Površina podnosi jake udarce, ali udarac u samu ivicu ili ugao, na primjer tvrdim alatom pri montaži, može izazvati trenutni lom. Zato se kaljeno staklo pažljivo transportuje i ugrađuje s odgovarajućim podloškama.
Anizotropija
Pod polarizovanim svjetlom, na primjer kad sunce pada pod određenim uglom ili kroz polarizovane naočale, na kaljenom staklu mogu se vidjeti blage mrlje ili pruge. To je posljedica napona iz kaljenja, a ne greška proizvoda.
Kako prepoznati kaljeno staklo
Najsigurniji znak je trajna oznaka u uglu ploče, obično pjeskarena ili ugravirana, s pozivom na EN 12150 i oznakom proizvođača. Ako oznake nema, pogledajte staklo kroz polarizovane sunčane naočale: tamnije mrlje u pravilnom rasporedu ukazuju na kaljenje. Ivice kaljenog stakla gotovo su uvijek obrađene, jer se sirova ivica ne kali.
Česta pitanja
Može li se kaljeno staklo rezati ili bušiti nakon kaljenja?
Ne može. Svako rezanje, bušenje ili jače brušenje narušava ravnotežu napona i ploča se raspada. Sve rupe, izrezi i konačne dimenzije moraju se odrediti prije kaljenja, zbog čega je precizno mjerenje na licu mjesta obavezan prvi korak.
Da li kaljeno staklo može puknuti samo od sebe?
Rijetko, ali može, najčešće zbog nikl-sulfidnih čestica ili ranijeg oštećenja ivice. Rizik se značajno smanjuje heat soak testom prema EN 14179. Čak i tada staklo se raspada na sitne tupe komadiće, što smanjuje opasnost od posjekotina.
Je li kaljeno staklo neprobojno?
Nije. Kaljeno staklo je znatno otpornije na udarac i savijanje, ali nije protuprovalno ni neprobojno. Za zaštitu od provale i metaka koristi se višeslojno laminirano staklo posebnih klasa, koje se ispituje po drugim standardima.
Koliko temperature podnosi kaljeno staklo?
Kaljeno staklo podnosi razliku temperature od oko 200 °C unutar iste ploče, zbog čega je pogodno za kuhinju iza ploče za kuhanje. Za vrata kamina i peći nije namijenjeno, tamo se koristi staklokeramika ili drugo vatrostalno staklo.
Ako planirate tuš kabinu, pregradu, stol ili drugi proizvod od stakla, pogledajte našu stranicu o kaljenom staklu po mjeri. Za mjerenje i savjet oko debljine i obrade pozovite nas na 061 903 185.
